🔹 Nošenje fiksne proteze za ispravljanje zuba predstavlja jednu od najboljih odluka, naročito u mladosti. Mnogim osobama je potrebna proteza u određenom periodu kako bi postigle potpuno poravnate zube, međutim, u praksi najčešće se odlučuju na protezu oni sa većim nepravilnostima.
🔹 To je šteta, jer fiksna proteza može vrlo brzo i efikasno poravnati zube, naročito kada se koristi u ranijem uzrastu. Iako je svest o značaju nošenja proteza u porastu, većina pacijenata su mladi ljudi koji se odlučuju tek nakon više godina razmišljanja. Roditelji obično odlučuju da postave mobilnu protezu deci između 7. i 10. godine, dok su srednjoškolci i studenti ređi kandidati, iako je to zapravo idealno vreme za nošenje fiksne proteze.
🔹 Mnoge osobe koje se prvi put susreću sa terminom mobilne proteze često nisu sigurne šta tačno podrazumeva ovaj pojam. Da bismo razjasnili, mobilna proteza je obično proteza za zube koja se koristi kod dece kako bi ispravila anomalije, a za razliku od fiksne proteze, može se skidati. Zbog toga se naziva "mobilnom protezom."
🔹 Kako osoba stari, nepravilnosti na zubima postaju teže za ispravljanje. Mobilna proteza ima prednost jer se može skidati i ponovo staviti, što je čini pogodnijom od fiksne, jer stvara manje neprijatnosti.
🔹 Međutim, u nekim slučajevima, ili kod ozbiljnijih nepravilnosti, mobilna proteza nije dovoljna, te se mora preći na fiksne proteze (bilo estetske ili klasične).
🔹 Iako mobilna proteza nije toliko efikasna kao fiksna, jer može ispravljati samo zube koji još nisu potpuno razvijeni, njena najveća prednost je što pacijent može da je stavi i skine prema potrebi.
🔹 Mobilna proteza se uglavnom nosi noću, što omogućava normalno funkcionisanje tokom dana. Takođe, lakša je za održavanje, ali njena glavna mana je što je efikasnija u ispravljanju zuba kod dece, jer kod odraslih nepravilnosti često zahtevaju fiksne proteze.
🔹 Splintovi u stomatologiji predstavljaju zaštitu za zube i desni, i obično se koriste kao deo terapije kod osoba koje pate od bruksizma (škripanja zubima) ili bruksomanije (navike stiskanja zuba). Ovi uređaji pomažu u smanjenju stresa na zubima i čeljustima, čime se sprečavaju oštećenja i bolovi izazvani ovim navikama.
🔹 Bruksizam je stanje koje podrazumeva prekomerno stiskanje i škrgutanje zubima, a nije povezano sa normalnim pokretima žvakanja. Najčešće se javlja nesvesno tokom noći, mada može biti prisutno i tokom dana, ali ređe. U stanju budnosti, češće se javlja bruksomanija, što označava svesno škripanje zubima.
🔹 Ovi problemi pogađaju između 30% i 50% ljudi, oba pola, a najčešće se javljaju u dobi od 20 do 45 godina.
🔹 Night guard, ili splint, u stomatologiji sprečava i nesvesno i svesno škripanje zubima, čime eliminiše mnoge komplikacije koje mogu nastati usled bruksizma i bruksomanije.
🔹 Škripanjem se razvija sila koja je čak dvostruko veća od one koju zubi trpe tokom žvakanja hrane, što dovodi do trošenja zubnog tkiva, stvaranja pukotina na gleđi, gubitka plombi, kao i bola koji je naročito izražen odmah nakon buđenja.
🔹 Ukoliko se ne počne sa nošenjem splinta, bruksizam i bruksomanija mogu izazvati ozbiljnije probleme, kao što su preosetljivost zuba, oštećenje viličnog zgloba, stalni bol u predelu lica, vrata i ramena. Takođe, može doći do povlačenja desni, što može dovesti do ozbiljnih oboljenja potpornog aparata, poput parodontopatije.